Patchwork drugog po redu regionalnog književnog izbora „Štefica Cvek” konačno je dovršen. Sada kada su sve nedoumice upeglane i kritički šavovi učvršćeni, a sve na osnovu kroja koji je napravio naš vrijedni žiri prvog kruga, sa radošću možemo izvijestiti da su na konačnoj listi sljedeća književna djela:

Ana Avramovska, Vodena tijela (roman, Паблишер, 2022.)

Dunja Matić, Mirovanje (roman, V.B.Z., 2022.)

Maja Solar, A htela sam (zbirka poezije, Enklava, 2022.)

Olja Savičević Ivančević, Ljeta s Marijom (roman, Fraktura, 2022.)

Selma Asotić, Reci vatra (zbirka poezije, Buybook, 2022.)

Stefan Alijević, Noćni autobus (zbirka priča, Или-Или, 2022.)

Želimir Periš, Gracija od čempresa (zbirka priča, OceanMore, 2022.)

Ove knjige je naš drugi krug žirija ocijenio kao najzaslužnije da ponesu ime slavne junakinje Dubravke Ugrešić iz romana Štefica Cvek u raljama života – u pitanju su književni tekstovi koji obrađuju feminističke i kvir teme na istinski pobunjen način.

Na osnovu prijedloga regionalne književne zajednice, prvi krug izbora „Štefica Cvek” izdvojio je 24 djela iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije. U anketi je učestvovalo 130 spisateljica i pisaca, kritičara/ki, novinara/ki, a nominovana je 131 knjiga.

Fond za stipendije priznanja „Štefica Cvek” kreirala je, također, regionalna književna, kulturna, feministička i aktivistička zajednica kroz crowdfunding kampanju koja je trajala 46 dana i prikupila ukupno 253.484 RSD (2.162,45 eura), a 94 pojedinaca i organizacija solidarno je doniralo, pri čemu se svakome od njih zahvaljujemo na doprinosu ovogodišnjoj „Štefici Cvek”. U osnivanju ove stipendije je učestvovao i PEN International, koji je za potrebe fonda donirao 600 eura. Novčana nagrada bit će ravnomjerno podijeljena među dobitnicima i dobitnicama.

U nastavku pročitajte kratka obrazloženja drugog kruga žirija koji su činile Gracija Atanasovska, Ivana Dražić i Maja Abadžija.

Ana Avramovska, Vodena tijela (Паблишер, 2022.)

Ana Avramovska je mlada spisateljica čiji prvi roman uspješno obrađuje temu aktuelne (lokalne) ekološke katastrofe, tematizirajući probleme zagađenog vazduha i gubitka značajnih prirodnih krajolika u njenom rodnom Kumanovu. Kroz svoje protagoniste ističe važnost prijateljstva i uzajamne brige koja neminovno prevazilazi sredinu u kojoj žive. Ova ekokritička perspektiva, sa dozom magijskog realizma, rijedak je primjer u savremenoj regionalnoj književnosti, i pravo je osveženje za makedonsku – i šire – eksjugoslovensku i balkansku književnu scenu.

Dunja Matić, Mirovanje (V.B.Z., 2022.)

Baš kada smo pomislile da u poplavi autofikcije koja natapa prostore književnosti u regiji više nema nijednog iznenađenja, pod ruke nam je došla knjiga Mirovanje Dunje Matić: autentično ispripovijedana priča o odrastanju, sazrijevanju i preživljavanju protagonistice kojoj je rad sve što radi, a i dalje ne može živjeti od toga. Milenijalsko žensko iskustvo ovdje je prikazano nepretenciozno, u nizu epizodnih crtica koje opisuju porodične, ljubavne i prijateljske odnose, ali i bolest, klasna previranja, kulturne politike, ideološko i političko naslijeđe, sve uz jasan kritički otklon, ali i s neupitnom pripovjedačkom vještinom.

Maja Solar, A htela sam (Enklava, 2022.)

Poetsko-prozni eksperiment, poema, pjesma u prozi, roman u stihovima – kako god nazvali knjigu A htela sam Maje Solar, o njoj treba što više pričati i pisati jer se radi o iznimno hrabrom i vještom spisateljskom poduhvatu! U stihovima i proznim, dnevničkim zapisima Solar jezikom koji je mješavina ekavice i ijekavice, i poetičan i političan, bilježi nesanicu, ljubav, tjeskobu, seks, društvenu nejednakost i materijalnu nesigurnost – angažirano, erotično te nevjerojatno vješto i zavodljivo, baš onako kako o tim temama priželjkujemo čitati.

Olja Savičević Ivančević, Ljeta s Marijom (Fraktura, 2022.)

Ljeta s Marijom feministički je roman u punom smislu riječi te mnoge čitateljice vjerojatno uopće ne iznenađuje činjenica da se našao u ovogodišnjem Štefičinom izboru. U središtu je romana odnos majki i kćeri, dakle fokus je na ženskim pričama i sudbinama, na ženskom rodoslovu i povijesti, nerijetko izbrisanoj i nevažnoj u odnosu na onu “veliku” i “važnu”, mušku povijest. Zbog iznimno bitnih tema koje su, istaknimo i to, tretirane s mnogo nježnosti, humora i empatije, ovaj smo roman bez iznenađenja, ali s ponosom uvrstile u ovogodišnji izbor.

Selma Asotić, Reci vatra (Buybook, 2022.)

Reci vatra za članove oba ovogodišnja žirija bio je pravi književni događaj, poezija koja svojom kvalitetom apsolutno iskače u ovogodišnjoj produkciji: feministička pjesnička zbirka, s naglašenom lezbijskom perspektivom, suočavanjem s generacijskim traumom rata, koje je kod Selme u srži antiratno i antinacionalističko. Nikad ne upadajući u zamku općih mjesta, Asotić piše stihove koji su snažni, intimni i kolektivni, oštri i angažirani gdje trebaju (i moraju!) biti. Ukratko, Reci vatra gori!

Stefan Alijević, Noćni autobus (Или-Или, 2022.)

Noćni autobus je odlična debitantska zbirka kratkih priča koja kombinuje autofiktivnu i izmišljenu naraciju. Јasnim i jednostavnim jezikom, Alijević uspješno objedinjuje različite teme, počevši od sjećanja na detinjstvo, odnosa kvir dječaka sa njegovim bakama, do društvenih očekivanja nametnutih rodnih uloga. Kako zbirka napreduje, čini se da dobija sve veći zamah i nastavlja sa dirljivim pričama koje govore o nasilju i izazovima sa kojima se LGBTI osobe, kao i druge manjinske grupe, susreću u konzervativnim i malograđanskim sredinama.

Želimir Periš, Gracija od čempresa (OceanMore, 2022.)

Gracija od čempresa Želimira Periša zbirka je priča, ali kakvih priča! U ovoj ćete knjizi pronaći bajke rastočene pipcima savremenosti, distopiju sa snažnom satiričkom srži, neizvjesnu feminističku utopiju… Dovitljivi žanrovski hibrid uvijek u središtu priča ima buntovne junakinje koje, i kada stradaju od muške gluposti/zadrtosti/tvrdoglavosti, za sobom ostavljaju neugasivu iskru ideje o boljem svijetu. Periš uspijeva pisati otvoreno angažirano, ali bez didaktike; dodamo li ovom utisku očiglednu sklonost neočekivanim rješenjima i zaigranoj ironiji, sasvim je jasno zašto je ovo još jedna knjiga na koju bi Štefica bila ponosna.