Moja dota: Doći na Korčulu, dospjeti u jezik
Espi Tomičić piše o romanu Moja dota Nore Verde (OceanMore, Zagreb 2021), jednoj od dobitnica nagrade „Štefica Cvek” Pobunjenih čitateljki. Moja dota roman je u koji se ulazi kao u […]
Espi Tomičić piše o romanu Moja dota Nore Verde (OceanMore, Zagreb 2021), jednoj od dobitnica nagrade „Štefica Cvek” Pobunjenih čitateljki. Moja dota roman je u koji se ulazi kao u […]
U najnovijoj zbirci iz 2020. godine, Moja mama zna šta se dešava u gradovima postoje dve pomalo sukobljene Radmile. Jedna je Radmila koja vozi traktor, sluša priče seljana o tome kako „šteta što nije muško“, Radmila koja je svesna toga da se njoj niko nije nadao i da je njihova, ali da je nisu baš takvu hteli, nisu hteli Radmilu.
Belini brodovi autoričin je drugi roman za mlade. Govori o djevojci Izabeli koja je izgubila majku zbog karcinoma pluća. Kroz priču pratimo njezino žalovanje i prilagođavanje na novo životno okruženje s obzirom da se morala preseliti u Zagreb kod tete Eveline.
Tanja Romanov Amočaev, Po našemu (Akademska knjiga, 2020) Piše: Esma Hodžić Roman Po Našemu, koji je izdala Akademska knjiga 2020. godine, a koji je s engleskog jezika prevela Ema Pandrc, […]
Lana Bastašić, Uhvati zeca (Kontrast, 2018) Piše: Nađa Martinović Roman Uhvati zeca napisala je jedna od trenutno najaktuelnijih autorki regionalne književnosti: Lana Bastašić. Objavila ju je izdavačka kuća Kontrast 2018. […]
Lana Bastašić, Mliječni zubi (Booka, 2020) Za Bookvicu piše: Mirela Gračanac Teme kojima se autorka bavi jako su osetljive i uvek aktuelne, ali ona ipak uspeva da ih ispripoveda sa […]
Senka Marić, Kintsugi tijela (Kontrast, 2018) Za Bookvicu piše: Marija Zorić Iz ove neverovatne i hrabre pirče možemo da naučimo i otkrijemo izuzetno važne stvari. Od toga kako se uopšte […]
Bolji mi, Lamija Begagić (Fabrika knjiga, 2020.) Za Bookvicu piše: Tamara Sokić Za zbirku Bolji mi se može reći da u sebi sintetiše dve oprečne ideje: srednjovekovnu memento mori (pomišljaj […]
Iako kratak po obimu, roman Tuđa kost bogat je različitim nivoima preispitivanja pozicije žena, bilo da u njihovom svetu eksplicitno (kao kod Ruže) ili implicitno (kao kod Dragane) vladaju patrijarhalni odnosi. Intimna (is)povest unuke o ženama koje su obeležile njen život, kao i lično iskustvo odrastanja i ženskog sazrevanja, ispričana je na svež način.
Upravo iz te zapitanosti proistekao je anonimni mini-upitnik „Književna kritika u formalnom obrazovanju“ koji sam osmislila i distribuirala na internetu – dakle, bez ikakvih pretenzija na temeljno i naučno zasnovano anketiranje, vođena željom da barem na takav, ne sasvim formalan način steknem uvid u moguće odgovore na pitanja koja su se ispostavila važnim ne samo za mene lično već i u kontekstu čitave radionice i nakon razgovora sa njenim ostalim polaznicima.
Tako je Jegermajster sastavljen od dve prosečne priče koje do pred sam kraj ostaju linearne i bez obrta. Određena snaga romana i autorovo zanatsko umeće se primećuju na završnici, kada […]