(Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života, Beograd/Zagreb, Samizdat B92/Konzor, 2001) Jedan od najpoznatijih i najvoljenijih „urbanih“ jugoslovenskih filmova iz osamdesetih godina svakako je film U raljama života Rajka Grlića. Međutim, često se prenebregava činjenica da je film inspirisan romanom Štefica Cvek u raljama života Dubravke Ugrešić. Osim jednostavnog objašnjenja da do tog zanemarivanja […]
Jesu li žene uspjele uspostaviti svoj “kulturni kanon”, ili nešto što bi se moglo zvati “ženskom kulturom”? Kako žene danas sebe doživljavaju, kako sebe vide, s kojim se drugim ženskim figurama masovno identificiraju, koje su njihove ženske kulturne ikone, što promiču, što pomiču i kome se obraćaju? Kome, uostalom, ja sama šaljem svoje književne poruke? […]
„Mašina mržnje, pragmatična, snažna i efikasna, zavitlala me i dala mojoj metli snažan potisak. I ja sam uzletjela.“ (Dubravka Ugrešić, Pitanje optike[1]) Dubravka Ugrešić je književnica. Iako su njeni tekstovi natopljeni i autoreferencijalnošću i referencama na aktuelne društvene, političke, pa i teorijske probleme, oni su, pre svega, književni tekstovi. Tvrdnje izrečene u njima se kreću […]
Mislim da su žene na ovim prostorima bile neobično zanimljive, i da bi se pojmovi kao što su “otpor”, “oporba”, “disidentstvo” trebali češće vezivati uz žene. U partizanskom pokretu u toku Drugog svjetskog rata jugoslavenske žene imale su veliki udio. Bile su tu mnoge inteligentne, obrazovane, napredne žene koje su se kretale s partizanima i […]
(Dorta Jagić, Kičma, Zagreb, Aora, 2009; Marinela, Nemoj se ljutit sestro, Zagreb, MeandarMedia, 2013) Tijelo je voćnjak. Tijelo se sklanja. Tijelo se gura. Tijelo se ozlijedi. Tijelo ustaje. Prazni se. Naraste. Tijelo grli. Tijelo nosi. (Dorta Jagić, Tijelo) 1. Što je (nama) tijelo? U hrvatskoj me suvremenoj književnosti nedavno zaokupila veza između dvije […]
Kvir i krip teorija, iako usko povezane sa aktivističkim, identitetskim pokretima iz druge polovine XX vijeka, te značajne na tom polju, teorijski su značajne i zbog toga što ukazuju na mehanizme kojima se kontrolišu tijelo i seksualnost. Neoliberalni kapitalizam nas prisiljava da stalno performiramo sposobnost, pa čak i kada se proširi spektar „dozvoljenih“ seksualnosti, kada […]
U ovom tekstu ćemo razmišljati o naizgled odgovorenim pitanjima o seksualnosti, erotičnosti i telu – preciznije, razmišljaćemo na način da dovedemo u pitanje ono očekivano i izokrenemo ga iz njegove očekivane perspektive. Da bismo mogli da izvrćemo stvari moramo instrumentalno uvesti termin queer – što znači da ćemo ga upotrebljavati u redukovanom, ali za ovaj […]
Ono što je karakteristično za narodnu pesmu Banović Strahinja jeste da se za njenog junaka, koji je iz raznih razloga neuobičajen, između ostalog, vezuje i čuveni motiv praštanja, po kom ovaj junak iz školske lektire najčešće i biva upamćen, pa će predmet ove analize biti: šta se, ukratko, s time dešava? U srednjoj školi književna […]