Tags: exYu

Papirnato

U osamnaest priča različiti narativi, pripovedači i pripovedačice, okupljeni su oko tema životne dezorijentisanosti i nemogućnosti iznalaženja uporišta u modernom svetu koji je prezreo kanonizovane, a nije ponudio alternativne vrednosti. Osnovna zamisao autorke bilo je imagološko i psihološko seciranje suprotnosti u životu čoveka: odnosa Ja–Drugi, društvenog i biološkog bića, muškog i ženskog roda, racionalnog i […]

Škola za izuzetne pojedince

Nameru Svetlane Slapšak da napiše roman o političkoj dimenziji ljubavi, naročito telesne ljubavi, možemo smatrati samo delimično uspešnom. Njena je priča uzbudljiva i privlačna, a detalji i putopisni opisi antičkih spomenika i grčkih pejzaža efektan su i uspeo vodič na književno putovanje. Ono što neizbežno razočarava jeste to što kao samosvesna, izgrađena i nesumnjivo feministička […]

Pisanje je politički čin, intervju s Lanom Bastašić; deo 2.

Objavljujemo drugi deo intervjua s Lanom Bastašić, sa kojom smo razgovarale o inspirativnim ženama, ženskom i migrantskom iskustvu u književnosti i mogućnostima revolucije. Prvi deo intervjua pročitajte OVDE. Razgovarala Jelena Lalatović Autor fotografija: Juan Diego Valera  Koje bi žene – političarke, književnice, umetnice, aktivistkinje, naučnice, književne junakinje – izdvojila kao posebno inspirativne? Zašto? Virdžinija Vulf, ne samo […]

Politički nemušto o devedesetim

Roman je formalno fragmentaran i nehronološki. Fragmentima sopstvenog traumatičnog fizičkog i duhovnog sazrevanja pripovedač u početku nastoji da dočara beznadežnu atmosferu ratnih devedesetih i način na koji takva stvarnost i okruženje utiču na mladog čoveka u formativnom životnom razdoblju. Međutim, ono što je u poetici Stankovićevog romana suštinski problematično jeste način na koji se gradi […]

Postjugoslovenska žal za mlados’

Generacija pisaca kojoj pisac pripada utemeljila je postjugoslovensku žal za mlados’ kao primarni oblik obraćanja publici. Sama po sebi, ta jugonostalgija nije loša, ali kako se već godinama koristi na isti način, postala je šablon i autori koji se odluče da je aktuelizuju u svojim delima, nikako ne pronalaze način da je osveže.Zoran Ferić Na […]

Čitalac, pisac i emigrant

Fluentnost identiteta može se dovesti i u vezu s kompleksnim odnosom naratora/glavnog lika/autora, i šire, odnosom između realnosti i fikcije. Sam autor navodi: ,,Kao da istovremeno živim u različitim svjetovima i nikako da otkrijem koji od njih je ,,pravi”. Koji od tih dvojnika sam stvarni Ja. Ponekad se pitam postojim li uopće osim na stranicama […]

Kosovska perspektiva na SFRJ

Met Roka, dakle, iako oličenje jedne vlasti i jednog (socijalističkog i kosovskog) društva i njegovog raspada, pre svega je, a to je ono što i naslov romana sugeriše, pojedinac, individua određena ne različitim ulogama koje zauzima u datom društvu i koje mu to društvo pripisuje/propisuje, već onim duboko intimnim i ličnim, nesvodivim na „naš“ ili […]

Muški rodoslov

U središtu priče su tri mešovita braka iz tri generacije jedne porodice i za sva tri karakterističan je motiv napuštanja ili ostavljanja. Vremenski raspon koji roman obuhvata proteže se od tridesetih godina dvadesetog veka do danas, dok u pogledu prostora roman pokriva prostore od bivše SFRJ do Egipta. tekst napisala: Irena Jovanović Goran Vojnović, Smokva […]

Žene u ratu

Roman Ravnoteža govori o grupi ljudi čija perspektiva na jugoslovenski rat, kao i (ne)učešće u njemu, nema svoje mesto u tradicionalnoj istoriografijikao što nije imalo ni u medijskim prenosima iz vremena rata – ili je to mesto marginalizovano, u skladu sa (tadašnjim) društvenim i političkim položajem tih ljudi. Dara ŠljukićSvetlana Slapšak Ravnoteža (Laguna 2016) Novi […]

1 2