Pobunjeni NIN-in izbor: šest autorki za neformalnu selekciju
Pobunjene čitateljke ignorišu najuži izbor NIN -ove nagrade za 2020. zbog nezastupljenosti književnica i pružaju moguću neformalnu selekciju.
Pobunjene gledaju: serije nastale po književnim delima
Preporučujemo i analiziramo 5 TV serija nastalih po književnim delima.
Pobunjeni #NonfictionNovember
Pobunjene čitateljke preporučuju 5 knjiga za #NonfictionNovember – putopise, sociološko istraživanje, zbirku fotografija i biografiju.
Pobunjena Noć veštica
U susret ovogodišnjoj Noći veštica spremile smo listu horor dela koja preporučujemo.
„Priča za bíće vremena” – bíće smisla
Uočljivo je koliko autorka, stilom lišenim sentimentalnosti, oblikuje patnju i težinu pozicija svojih junaka i junakinja, ujedno oštro kritikujući društvo….
(Ne) postoji boja koja se zove krv: antikolonijalni klasik po drugi put među Jugoslovenkama
Na taj način, kroz ispitivanje istorije, roman vrši didaktičku ulogu, skrećući pažnju na kolektivno razočaranje kenijske radničke klase i lumpenproleterijata nakon osvajanja nezavisnosti, kroz njihov susret sa konstantno reprodukovanim kolonijalizmom.
Kako je onima o kojima najređe razmišljamo? Posledice globalnih kriza na najranjivije
Jedino što im preostaje jeste da se međusobno podupru i pomognu jedni drugima, što se može čitati kao uputstvo za spasavanje sveta Rose Montero. Njena poruka je da solidarnost može spasiti civilizaciju.
Intimna (is)povest ženskih iskustava
Iako kratak po obimu, roman Tuđa kost bogat je različitim nivoima preispitivanja pozicije žena, bilo da u njihovom svetu eksplicitno (kao kod Ruže) ili implicitno (kao kod Dragane) vladaju patrijarhalni odnosi. Intimna (is)povest unuke o ženama koje su obeležile njen život, kao i lično iskustvo odrastanja i ženskog sazrevanja, ispričana je na svež način.
SFeministički portal u revolucionarne svetove
,,Kroz istoriju, pandemije su tjerale ljude da raskinu sa prošlošću i zamisle svoj svijet iznova. Ni ova nije drugačija. Ona je portal, prolaz između jednog svijeta i narednog.
Možemo odabrati da prođemo kroz njega, povlačeći za sobom lešine naših predrasuda i mržnje, naše pohlepe, naših banki podataka i mrtvih ideja, naše mrtve rijeke i zadimljeno nebo iza nas. Ili, kroz njega možemo lagano proći, sa malo prtljaga, spremni da zamišljamo drugačiji svijet. I spremni da se borimo za njega.”
Arundhati Roy
Civilizacija u plamenu, goruća pitanja današnjice
Kroz osavremenjavanje antičke drame, Šamsi otvoreno progovara o pitanjima poput roda, verske i nacionalne pripadnosti, oslikavajući pritom implikacije koje ova pitanja imaju na odluke i živote ljudi. Roman je svakako, kao i sama Antigona, posebno akutelan nakon Bregzita i rezultata poslednjih parlamentarnih izbora, a ukoliko se odnosi moći i migrantske politike ne promene, aktuelnost tema kojima se bavi Kamila Šamsi neće nestati.
Pre nego što su ljudi došli, mi nismo govorili
Grad Ambasada se stoga može čitati kao studija slučaja jednog društva koje prolazi kroz proces uspostavljanja autonomije. Shodno svojoj političkoj poziciji, Mjevil operiše unutar osnovnih pretpostavki postkolonijalne teorije, insistirajući da, kao prvo, kolonizacija donosi promene i na periferiji i u centru, a kao drugo, da je (post)kolonijalni identitet u biti hibridan.